Jastreb kokošar

Jastreb kokošar (Accipiter gentilis) je oštrooki grabljivac srednjeg raspona krila i dugog repa, prilagođen brzim vazdušnim manevrima između krošnji u kojima živi i gnijezdi se.

Mužjak dostiže dužinu 49-57 cm i raspon krila 93-105 cm. Ženka je primjetno veća i dostiže dužinu 58-64 cm i raspon krila 108-127 cm. Sivkasto-plave je boje sa gornje strane tijela i obične sive sa donje strane. Mužjaci porastu do oko 600 grama težine, dok veće ženke mogu dostići i 2 kg. Mladunac je smeđ sa gornje strane i žućkasto braon sa donje. Let mu je karakterističan, a sastoji se od nekoliko opuštenih zamaha krilima nakon kojih slijedi "jedrenje"...

Za pedesetak dana jedna porodica jastreba kokošara, drugim riječima dva roditelja i tri mladunca, može da pojede plijen koji obuhvata oko 275 peradi, ukupne težine 57 kilograma. Jednoj odrasloj ptici je svakoga dana potrebno 160 g hrane, a kod mladunaca u punom razvoju ova količina dostiže 190 g. Uprkos svojim nevelikim dimenzijama, jastreb kokošar, koga još zovu i jastrebom grivnjašem, jedna je od najmoćnijih evropskih grabljivica. Naime, on se dokopava životinja čija težina najčešće varira između 175 i 500 g.

Jastreb kokošar lovi u šumi, u poljima, livadama, iznad bara, u ravnici i u planini sve do 1500 m nadmorske visine. Leti najčešće tik iznad tla ili se provlači između drveća na način da iznenadi plijen. Nekada se i direktno usmjeri na stado zivotinja i pokušava da dohvati nekog od bjegunaca. Najkrupniji plijen ostavlja na licu mjesta i na njega se vraća više puta da bi se hranio. Kreje, vrane, golubovi, vjeverice i čvorci čine osnovu njegove ishrane.

Moglo bi se povjerovati kako jastreb kokošar pravi pustoš u predjelu u kojem živi, ali upravo je suprotno. Prisustvo ove grabljivice garantuje da je fauna bogata i raznovrsna jer ona ne bi mogla dugo da živi na račun samo nekoliko vrsta. Štaviše, njegova gustina naseljavanja je mala, jer je svakom paru potrebna velika teritorija koja obično obuhvata 3000 do 5000 hektara, pa stoga jastreb kokošar ne dovodi do istrebljivanja vrsta koje mu omogućavaju da živi. Kada bi bilo drugačije ni njega samog ne bi bilo.

Jastreb kokošar, koji predstavlja rijetkost u mnogim krajevima, bio je proganjan. Lovci naime nikada nisu trpili konkurente, a danas bi htjeli da zauzmu njihovo mjesto pošto su skoro istrijebili prirodne predatore. Velika je iluzija da lovci ikada mogu biti koristan dio prirodnog ciklusa.

Danas jastreb kokošar na evropskom kontinentu nije kritično ugrožen zahvaljujući zabrani lova na ove grabljivice, ali smanjivanje šumskih površina prijeti da ugrozi njihova staništa. (Wikipedia, Ptice.info)

Zanimljiv video o brzini i spretnosti jastreba kokošara.

Stvarno zadivljujuće.

Moćna ptica.

Baš je lijep.