Pahuljica
Moderator
- Registracija
- 27-04-2014
- Poruke
- 419
- Reakcije
- 210
- Lokacija
- Spol
Danas su u svijetu poznate 134 vrste sovovki. Porodica kukuvija broji 10, a porodica pravih sova 124 vrste.
Sove su rasprostranjene na svim kontinentima izuzev Antartika. U Evropi se gnijezdi svega 13 vrsta, od čega 10-ak vrsta obitava i na našim prostorima. Borave u svim klimatskim zonama i nastanjuju gotovo sve kopnene ekosisteme: šurne, livade, pustinje, močvare, tundre. Najveći broj vrsta nastanjuje tropski i subtropski pojas. Ono što sove izdvaja od većine ostalih ptica, prilagodbe su na noćnu aktivnost koje im omogućavaju da izuzetno efikasno djeluju kao noćni grabežljivci. No, samo četrdesetak vrsta sova aktivno je isključivo noću. Sljedećih četrdeset vrsta pretežno je aktivno noću, ali love i danju, najčešće u sumrak i zoru. Ostalih pedesetak vrsta podjednako su aktivne noću i danju, a neke od njih čak su danju i aktivnije.
Za sove je karakterističan okruglast izgled i uspravno držanje. U odnosu na ostatak tijela, glava im je izuzetno velika. Na njoj se ističu velike, prema naprijed smještene oči, okružene kod većine sova vijencem radijalno postavljenih pera, tzv. "licem". Kljun je kratak i kukast, slabo se ističe između perja. Krila su u većine sova relativno velika i zaobljena. Duža su u onih sova koje love na otvorenim područjima. U većine vrsta rep je kratak. Noge su snažne, a obično su perjem pokriveni čak i prsti. Kandže su snažne, duge i zakrivljene, prilagođene za hvatanje i usmrćivanje plijena. Obojenost je neugledna, prilagođena staništu u kojem sova obitava, što omogućuje da danju ostane neprimjećena na svojem odmorištu. Sove šumskih staništa su obično tamnije, smeđih ili sivih tonova, dok su one otvorenih staništa svjetlije. Po vanjskom izgledu mužjaci i ženke ne mogu se razlikovati, ali u većine vrsta ženke su krupnije i teže od mužjaka.
Sove lete nečujno. Ova vrlo važna osobina znatno doprinosi efikasnosti lova u mraku. Letna i repna pera imaju specifične resaste rubove koji smanjuju zvučne vrtloge i time gotovo posve prigušuju zvuk koji nastaje pri letu. Velika površina krila omogućuje sovama let polaganim zamasima krila što dodatno stišava njihov let.
Oko sove je vrlo veliko i izduženo, a rožnica i leća jako su uvećane. Zadebljala rožnica najvjerojatnije služi kao dodatna leća. Mrežnica i leća smještene su vrlo blizu. Slika je stoga manje disperzna i jasnija je. Ljudi često misle da preko dana sove vide slabo ili su čak slijepe. Međutim, vid sova danju je odličan - gotovo tako dobar kao i vid čovjeka. Štoviše, neke sove, npr. močvarna sova, pretežno i love pri dnevnom svjetlu.
Zbog veličine i građe sove ne mogu pokretati oči unutar očnih duplji. To je nadomješteno izuzetno pokretnim vratom, koji im omogućuje da okreću glavu i do 27O°. Stoga sove mogu okrenuti glavu na leđnu stranu i gledati i ravno iza sebe!
Sove imaju najbolji sluh od svih ptica, a njihove uši predstavljaju vjerovatno vrhunac razvoja slušnog aparata u životinjskom svijetu. Unutrašnje uho vrlo je veliko a slušna regija u mozgu sova ima mnogo više živčanih stanica nego kod drugih ptica odgovarajuće veličine. Ušni otvori su skriveni u perju, vrlo su veliki i najčešće smješteni asimetrično sa strane glave. Zvuk kojeg proizvodi plijen, dopire stoga u jedno uho djelić vremena kasnije nego u drugo, a to olakšava precizno utvrđivanje njegovog položaja. Sove nemaju vanjskih ušiju.
Sove su grabežljive! Najčešće se hrane sitnim sisavcima, uglavnom glodarima i rovkama, ali love i ptice, vodozemce, gmazove, insekte, gujavice i slično. Sitnije vrste sova. npr. ćukovi, uglavnom se hrane insektima. U većine sova ishrana je vrlo raznolika, a udio pojedinog plijena u ishrani ovisi o njegovoj gustoći u staništu - najčešći je onaj koji je najbrojniji i time dostupniji. Međutim, postoje i izuzeci. Na primjer, sove ribarice (rod Ketupa) koje nastanjuju područja južne i istočne Azije gotovo se isključivo hrane ribom.
Sove uglavnom ne grade gnijezda. Jaja legu u duplje, napuštena gnijezda drugih ptica, udubine u stijeni, tavane ili u udubljenja u tlu. Većina vrsta ima jedno leglo godišnje. Broj jaja u pologu je različit, ovisan o vrsti i/ili raspoloživosti hrane. U našim krajevima, polog većine vrsta obično se sastoji od tri do pet jaja. Inkubacija, ovisno o vrsti, traje 25 do 35 dana. Na jajima leži samo ženka, a mužjak joj donosi hranu. O mladima se brinu oba roditelja. Ptići napuštaju gnijezdo prije nego su sposobni za let, ali ostaju u njegovoj blizini, penjući se po granama i glasanjem obavještavajući roditelje o svom položaju. U to doba mladunci često padnu i na tlo te ih ljudi nalaze i "spašavaju". Nažalost, na ovaj način im ne pomažu, nego upravo suprotno! Ptići nisu napušteni, njihovi roditelji su u blizini i kad padne mrak, ostvarit će kontakt sa svojim potomcima. Najveća je pomoć ako ih se sa zemlje podigne na granu ili neko drugo uzvišenje kako ne bi postale lagani plijen mačaka. (Wikipedia, Ptice.info)
