U Srbiji izumrlo 15 vrsta ptica, još nekoliko kritično ugroženo

Petnaest vrsta ptica već je iščezlo u Srbiji, među kojima su ruševac, bjeloglava patka, mala droplja, crni strvinar i istočni trstenjak, a još nekoliko je kritično ugroženo uključujući i čuvenog orla krstaša, veliku droplju i morskog žalara.

Procenat ugroženih vrsta ptica u ovoj zemlji veći je od evropskog i svjetskog prosjeka, pokazuje nedavno objavljena publikacija „Crvena knjiga faune Srbije III - ptice”. Nažalost, za čak 15 izumrlih vrsta sada je prekasno, dok je za nekoliko vrsta ostalo još malo nade.

Stručnjaci kažu da je većina vrsta ugrožena uslijed raznih vidova uništavanja staništa od nekontrolisane izgradnje turističke ili energetske infrastrukture, do eksploatacije šuma ili intenziviranja poljoprivrede. Ipak, neke od njih još su lovne vrste poput grlica, jarebica, prepelica, jastreba i drugih, što znači da ih ugrožava legalna eksploatacija koju, nažalost, prate i masovni slučajevi krivolova.

- Veći procenat ugroženih vrsta kod nas u poređenju sa Evropom i svijetom djelimično je posljedica činjenice da je vjerovatnoća iščezavanja malih lokalnih populacija veća u odnosu na cjelokupne svjetske ili evropske populacije. Pojednostavljeno, iako mnoge vrste još dugo neće nestati sa lica zemlje, šanse da će iščeznuti u pojedinim regionima kao što je Srbija znatno su veće - objašnjava Dimitrije Radišić, jedan od autora knjige, inače sa Departmana za biologiju i ekologiju PMF-a u Novom Sadu.

Tim koji je radio na "Crvenoj knjizi" imao je zadatak da procjeni rizik od iščezavanja 352 pouzdano zabilježene vrste ptica. U Crvenu listu uključene su 123 vrste čija je populacija koja se u Srbiji razmnožava i/ili boravi u toku seobe i zimovanja ugrožena, te 25 dodatnih vrsta koje su ugrožene u Evropi ili u svijetu.

Rizik nije jednak za sve vrste, pa su ugrožene ptice Srbije podijeljene u pet kategorija - regionalno iščezle, kritično ugrožene, ugrožene, ranjive i skoro ugrožene. U najvećoj opasnosti su kritično ugrožene vrste - velika droplja, ražanj, ćurlikovac, muljača, barska šljuka, orao kliktaš, orao krstaš, stepski soko, cvrčić trščar, mala lisasta guska, guska glogovnjača i crni orao. Za neke od kritično ugroženih vrsta postoji još sasvim mala nada da se u Srbiji gnijezde (riđovrati gnjurac, bijela kanja i riđa lunja) ili se ne gnijezde svake godine što povećava rizik da će uskoro sasvim nestati (morski žalar, crna i bjelokrila čigra). Nažalost, veliki broj vrsta iz nižih kategorija ugroženosti uskoro bi mogao da se nađe među kritično ugroženim, poput sivog sokola čija populacija opada velikom brzinom.

- Potrebno je pojačati primjenu zakona na terenu jer su mnoge vrste ugrožene uslijed protivzakonitog ubijanja, prikupljanja jaja ili mladunaca. Sa druge strane, neophodno je ulagati u zaštitu ptica i u unaprijeđenje njihovih staništa. Potrebni su i strožiji zakoni jer dio ugroženih vrsta su lovne vrste, a lov može biti faktor rizika čak i ako je kontrolisan i planiran - upozorava Radišić.

Nekoliko ugroženih vrsta koje se naglo oporavljaju kao modrovrana i bjeloglavi sup su upravo ptice u čiju se zaštitu ulaže mnogo napora.

"Crvena knjiga ptica Srbije" izašla je iz štampe početkom 2019. godine i rezultat je trogodišnjeg rada tima sačinjenog od 36 autora, a svoj doprinos dalo je i više stotina posmatrača i fotografa ptica okupljenih oko Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS).

- Imamo duboku moralnu odgovornost i obavezu da sačuvamo ugrožene vrste za buduće generacije. Kroz posmatranje i očuvanje ptica gradimo i odnos prema prirodi i životnoj sredini. Svaka vrsta ima svoje mjesto u prirodi i na nezamjenjiv način doprinosi dinamičnoj ekološkoj ravnoteži, a njihove „ekosistemske usluge“ lahko su mjerljive - zaključuje Radišić.

Ornitolozi iz DZPPS ocijenili su da u Srbiji godišnje bude ubijeno između 125.000 i 170.000 ptica. Svake godine krivolovci nezakonito uhvate 8.000 do 10.000 živih ptica pjevačica koje završe na crnom tržištu u Srbiji i širom Evrope. Samo mali dio ptica bude otkriven i vraćen u prirodu.

Dragan Gmizić, novinar „Grinfild produkcije“ iz Novog Sada i autor nagrađivane emisije “Ravnica bez ptica” o lovu na zaštićene vrste životinja u Srbiji, smatra da je krivolov najprizemnije zadovoljavanje ljudskih nagona čija je cijena trajno uništavanje ne samo jedne životinjske vrste, već izuzetnog prirodnog bogatstva.

- Početkom avgusta počinju migracije ovih ptica sa sjevera na jug Evrope i Bliski istok. Migracioni put vodi i preko Srbije, u kojoj lokalne lovno-turističke organizacije pozivaju lovce iz inostranstva da dođu i masovno ubijaju ove ptice. Inače, četiri eura košta život jedne ptice. Vikend lovni aranžmani od par stotina eura predstavljaju neodoljiv mamac za advokate, zubare, političare i ostale pripadnike italijanske, austrijske ili njemačke više srednje klase - kaže Gmizić.

Donedavno je postojala organizovana ilegalna trgovina ubijenim pticama i javnost je imala priliku da se upozna sa razmjerama te trgovine prilikom čuvene afere “balkanska ptica” iz 2002. godine. Ne treba zaboraviti da - potrošačko društvo najprije potroši čovjeka, kako je to rekao novosadski aforističar Jovan Kragujević. (B92, Ptice.info)

Strašno.