Ptice i šišmiši štite od komaraca

Zbog sve većih problema s najezdama komaraca, WWF je podsjetio koliko je važno održavati zdrave prirodne ekosisteme. Komarci su hrana brojnih životinja, posebno ptica, pa očuvanje njihovih prirodnih populacija važno je i zbog ovih razloga.

Velike poplave, koje su nedavno pogodile cijelu regiju, ali i česte promjene vremena i temperature zraka, stvorile su ljudima nezapamćene probleme, dok za komarce ovakve situacije nude idealne uslove za razmnožavanje. Ubrzo nakon povlačenja vode iz poplavljenih područja, lokalne vlasti i stanovnici upozorili su na izuzetno veliku najezdu komaraca. Komarci su špricani otrovima, ali bez velikog uspjeha.

Zdrava i očuvana prirodna staništa obiluju životinjama kojima komarci nisu smetnja već hrana, kaže Irma Popović Dujmović iz WWF-ovog ureda u Hrvatskoj.

- Na primjer, jedan par bregunica (Riparia riparia) s ptićima dnevno pojede oko 10.000 komaraca, dok jedan šišmiš na svom noćnom meniju ima i do 8.000 komaraca - ističe Popović Dujmović.

Šišmiši u BiH hrane se isključivo insektima i to onim štetnim. Zbog toga imaju veliki značaj za regulaciju velikog broja letećih insekata.

- Ljudi koji žive u gradovima nisu ni svjesni šta za njih rade šišmiši dok oni mirno spavaju - izjavio je Jasminko Mulaomerović iz Centra za krš i speleologiju.

Osim za ljude, navodi, šišmiši su od velike koristi za šume i poljoprivredu jer se hrane insektima koji su opasne štetočine za šume i poljoprivredne kulture.

Aktivnosti istraživanja i zaštite šišmiša u BiH su tek u povojima, navodi, iako BiH ima gotovo 30 vrsta šišmiša i neke od najvećih kolonija šišmiša na Balkanu.

Razlozi su brojni, kaže, od nezainteresiranosti biologa i šumara za šišmiše do prisutnih praznovjerja vezanih uz mala korisna bića.

Šišmiši su sisari rasprostranjeni po cijelom svijetu izuzev Arktika i Antartika. Oni emitiraju zvučne talase visoke frekvencije koji nastaju u njihovim ustima, tačnije grkljanu, koji se od različitih čvrstih predmeta odbijaju i koje oni onda ponovo primaju preko ušiju i kože. Tako primljeni talasi se u dijelu sekunde analiziraju u mozgu tako da šišmiš reaguje trenutno na svaku promjenu. Otuda i sposobnost da šišmiš može loviti insekte u letu u potpunom mraku. (Tportal, Fena, ptice.info)

Ljudi su kod nas prošle godine zavoljeli vrane kad su vidjeli da hvataju šumske leptire koji su nekako dospjeli do našeg naselja i namnožili se. Bilo ih je posvuda, skriju se po danu, a kad padne mrak ne možeš od njih opstati.

Dolaze topli dani, ponovo će nam trebati bregunice i šišmiši.

Sad već trebaju.

Insekti su jedan od razloga zbog kojih volim zimu.

Bar na par mjeseci prestanu smarati.