zorion
Moderator
- Registracija
- 27-04-2014
- Poruke
- 475
- Reakcije
- 283
- Lokacija
- Spol
Kazuari su porodica ptica neletačica, koja nastanjuje Australiju i Novu Gvineju. Pripadnici ove porodice spadaju u red veoma opasnih ptica, koje udarcima izuzetno snažnih nogu mogu usmrtiti manje životinje, a ponekad i ozbiljno povrijediti neoprezne ljubitelje ptica. Kazuari su posebno agresivni u periodu parenja, a zanimljiv detalj kod ovih ptica je da o mladima brinu mužjaci.
Veliki/australijski/južni kazuar (Casuarius casuarius) je vrsta ptice neletačice iz porodice kazuara. Najveća je vrsta kazuara i jedina koja ima dvije kreste na vratu. Srodnici su mu emu, noj i nandui. Živi u sjeveroistočnoj Australiji, Novoj Gvineji i Indoneziji. Žive prvenstveno u nizinskim kišnim šumama, obično niže od 1100 metara nadmorske visine, a povremeno se nalazi u šumama eukaliptusa, savanama, i močvarama.
Australijski kazuar je velika ptica, dugih i snažnih zadnjih nogu prilagođenih za trčanje, s kandžama dugim do 12 cm. Tijelo je pokriveno tamno-smeđim ili crnim perjem koje ima oblik dlake pa liči na gustu, grubu kosu. Na vratu i glavi nema perja, pa su ti dijelovi tijela plave i crvene boje. Na glavi se nalazi i veliki koštani izraštaj koji je pokriven rožnatom tvari i u obliku je kacige. Na stopalu ima tri prsta sa oštrim kandžama. Najveća je duga 12 centimetara. Krila su vrlo mala, zakržljala i na njima se nalaze primarna pera u obliku pet ili šest dugih bijelih bodlji.
Maksimalna težina ptice je oko 85 kilograma, a visina 190 centimetara. Prosječna visina je 127-170 cm. Ženke su teške do 59 kg. Krupnije su od mužjaka koji teže od 29 do 34 kg.
Pretežno se hrani biljnom hranom. Ne može letjeti, pa se mora zadovoljiti plodovima koje skuplja sa zemlje. Analiza izmeta pokazala je da se najčešće radi o plodovima biljaka iz porodice lovora (Laureaceae) i vrstama Davidsonia pruriens i Acemena divaricata.
Osim plodova, hrani se i insektima, sitnim kičmenjacima (sisari, vodozemci, gmizavci), beskičmenjacima (člankovite gliste) i gljivama.
Životni vijek u prirodnom staništu nije poznat, a u zatočeništvu doživi 20-40 godina.
Ima zakržljala krila, pa je neletač. Stoga se oslanja na snažne noge koje služe za kretanje i odbranu. Može biti gotovo nečujan dok se polako seli i kreće kroz šumu. Kada se uznemiri, trči brzinom koja dostiže skoro 50 km/h, krčeći kacigom put kroz gustu vegetaciju. Jako je dobar plivač i skakač.
Usamljena je i stidljiva ptica, a može biti i jako agresivan. Povremeno napada ljude koristeći se dugačkim kandžama na prstima nogu kao noževima. Kao usamljena životinja svoje stanište žestoko brani od uljeza. Tada proizvodi vrlo duboke glasove koji liče na riku i mogu se čuti sa značajne udaljenosti. Dnevna je životinja.
Ženka je poliandrična, pare se sa dva do tri mužjaka tokom sezone, koja se događa u kasnu zimu ili u proljeće. Udvaranje mužjaka sastoji se od generisanja zvukova koji liče na zviždanje. Kada privuče ženku, mužjak pleše oko nje i zatim je odvodi nedaleko od gnijezda gdje se pare. Ženke izlegu 3-5 svijetlozelenih jaja, dimenzija 138x95 milimetara, a inkubiraju ih isključivo mužjaci. Ženka napušta gnijezdo i odlazi u potragu za drugim mužjakom za parenje. Inkubacija jaja traje 47 do 61 dana, a mladi ostaju s mužjakom 9 mjeseci. Spolnu zrelost dostižu za oko 3 godine. (Wikipedia, Ptice.info)
Veliki/australijski/južni kazuar
Australijski kazuar je velika ptica, dugih i snažnih zadnjih nogu prilagođenih za trčanje, s kandžama dugim do 12 cm. Tijelo je pokriveno tamno-smeđim ili crnim perjem koje ima oblik dlake pa liči na gustu, grubu kosu. Na vratu i glavi nema perja, pa su ti dijelovi tijela plave i crvene boje. Na glavi se nalazi i veliki koštani izraštaj koji je pokriven rožnatom tvari i u obliku je kacige. Na stopalu ima tri prsta sa oštrim kandžama. Najveća je duga 12 centimetara. Krila su vrlo mala, zakržljala i na njima se nalaze primarna pera u obliku pet ili šest dugih bijelih bodlji.
Maksimalna težina ptice je oko 85 kilograma, a visina 190 centimetara. Prosječna visina je 127-170 cm. Ženke su teške do 59 kg. Krupnije su od mužjaka koji teže od 29 do 34 kg.
Pretežno se hrani biljnom hranom. Ne može letjeti, pa se mora zadovoljiti plodovima koje skuplja sa zemlje. Analiza izmeta pokazala je da se najčešće radi o plodovima biljaka iz porodice lovora (Laureaceae) i vrstama Davidsonia pruriens i Acemena divaricata.
Osim plodova, hrani se i insektima, sitnim kičmenjacima (sisari, vodozemci, gmizavci), beskičmenjacima (člankovite gliste) i gljivama.
Životni vijek u prirodnom staništu nije poznat, a u zatočeništvu doživi 20-40 godina.
Ima zakržljala krila, pa je neletač. Stoga se oslanja na snažne noge koje služe za kretanje i odbranu. Može biti gotovo nečujan dok se polako seli i kreće kroz šumu. Kada se uznemiri, trči brzinom koja dostiže skoro 50 km/h, krčeći kacigom put kroz gustu vegetaciju. Jako je dobar plivač i skakač.
Usamljena je i stidljiva ptica, a može biti i jako agresivan. Povremeno napada ljude koristeći se dugačkim kandžama na prstima nogu kao noževima. Kao usamljena životinja svoje stanište žestoko brani od uljeza. Tada proizvodi vrlo duboke glasove koji liče na riku i mogu se čuti sa značajne udaljenosti. Dnevna je životinja.
Ženka je poliandrična, pare se sa dva do tri mužjaka tokom sezone, koja se događa u kasnu zimu ili u proljeće. Udvaranje mužjaka sastoji se od generisanja zvukova koji liče na zviždanje. Kada privuče ženku, mužjak pleše oko nje i zatim je odvodi nedaleko od gnijezda gdje se pare. Ženke izlegu 3-5 svijetlozelenih jaja, dimenzija 138x95 milimetara, a inkubiraju ih isključivo mužjaci. Ženka napušta gnijezdo i odlazi u potragu za drugim mužjakom za parenje. Inkubacija jaja traje 47 do 61 dana, a mladi ostaju s mužjakom 9 mjeseci. Spolnu zrelost dostižu za oko 3 godine. (Wikipedia, Ptice.info)