Birdwatching je danas jako popularan organizovani način zabave i zarade, a odvija se u prirodnom ambijentu, bogatom prirodnim habitatom određenih ptičijih vrsta, dok je sam cilj pronalazak i posmatranje ptica, uz njihovo fotografisanje te uživanje u prirodnom ambijentu.
Piše: Selma Vejzagić
businessnavigator.ba
Danas je moguće i u Bosni i Hercegovini pronaći brošure s pozivima tj. oglasima za odlazak na birdwatching. U poređenju sa drugim zemljama, cijene u BiH su niske i prilagođene tržištu, ali i istovremeno nedostupne mnogima zbog općenito nižeg standarda življenja, tako da se građani uglavnom opredjeljuju za svoju verziju organizovanja birdwatchinga. Najčešće se odlazi u Hutovo blato i na planine.
Besmisleno bi bilo reći da građani dovoljno posjećuju prirodu u Bosni i Hercegovini, jer ukoliko ste imalo aktivni, sjetićete se i dok čitate ovaj tekst koliko puta vam se desilo da za radnih dana u sedmici, otišavši na neko izletište, ne vidite ama baš nijednog prolaznika, a kamoli grupe posjetitelja na jednom mjestu, tipa šuma, planina, jezero.
Birdwatching je sjajan oblik edukacije i zabave u prirodi, ali ono na šta se mora obratiti pažnja su staništa zaštićenih divljih vrsta. Primjerice, tetrijeb gluhan osjetljiv je na buku te svako uznemiravanje u njegovom staništu povlači opasnost da se ptica vremenom prinudi na pomjeranje u više planinske predjele, gdje će biti teško dostupna čak i samim istraživačima te vrste. Uvijek postoji mogućnost da se, uslijed pomjeranja granica staništa divljih vrsta, poremete procesi praćenja dinamike populacija i da se spomenuti tetrijeb gluhan, kojeg na području prirodnog staništa na Igmanu i Bjelašnici ima svega četiri odrasla primjerka, dovede do istrebljenja. Iz tog razloga, neophodno je proširivanje teritorije tetrijeba gluhana u Kantonu Sarajevo, a s tim se slažu mnogi građani koji posjećuju izletišta i tvrde da čak ne mogu ni vjerovati da je broj parova velikog tetrijeba tako mali.
Birdwatching je odlično osnovno i dopunsko zanimanje, odličan i zdrav način života, ali nažalost nije za svačiji džep, no zaista, najviše nije za svakakvu ličnost! Bilo bi dobro kada bi se birdwatching mogao razvijati što više u Bosni i Hercegovini ali i kada bi se odvijao u optimalnim uslovima očuvanja biološke ravnoteže, uz garanciju neuznemiravanja divljih ptica, ali i ostalih divljih životinja.
Ono što me je osobno zaprepastilo, čitajući brošuru za birdwatching, (Nomina sunt odiosa = Imena su nepoželjna) jednog ponuđača je što se posjetiocima nudi prilika da ugledaju uživo karnivore poput vukova i medvjeda. Ne znam šta je osoba koja je pisala tekst za brošuru mislila u tim momentima, ali ne može se i van je svakog smisla nuditi građanima posjet zonama sa frekventnim lokacijama vuka i medvjeda, što iz sigurnosnih i etičkih to i iz biološko-ekoloških razloga. Jedino što kao šumarski obrazovan kadar mogu da preporučim građanima, koji se odluče za birdwatching, je da ne idu sa licima čije obrazovanje i praksa nije usko vezano za rad sa opasnim divljim životinjama i slične poslove, u opasne zone naseljene vukom i medvjedom, jer jednostavno ne možete dovoditi sebe niti širu grupu ljudi, ali niti te životinje u opasnost!
Savjetuje se oprez pri samostalnom odlasku na birdwatching evente i preuzimanje pune lične i profesionalne odgovornosti! (businessnavigator.ba, Ptice.info)
