Svjetski dan zaštite okoliša, 5. juni

Svjetski dan zaštite okoliša (okoline, životne sredine, World Environment Day - WED) je godišnja manifestacija čiji je cilj da promoviše pozitivno djelovanje i zaštitu životne sredine. Aktivnosti vezane za ovaj dan odvijaju se zapravo tokom cijele godine, ali vrhunac dešavanja je 5. juni koji se obilježava u svim dijelovima svijeta.

Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN-a kada se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. Na konferenciji se okupilo 113 država, koje su priredile zajedničku izjavu o potrebi međunarodne saradnje u cilju zaštite životne sredine. Program zaštite je nazvan UNEP. Vremenom je ovaj dan postao jedna od glavnih platformi u okviru kojih UN potiče svijest o problemima životne sredine, ujedno pozivajući na svjetsku pozornost i akciju.

Kada vidimo ili iskusimo negativne posljedice klimatskih promjena i uništavanja životne sredine, lako je kriviti druge – kako vlade za loše politike zaštite životne sredine, tako i korporacije zbog čijeg rada se svakodnevno uvećava emisija stakleničkih gasova, ali i nevladine organizacije za nedovoljno snažno lobiranje, kao i pojedince koji ne preduzimaju nikakve akcija za zaštitu okoliša. Svjetski dan zaštite životne sredine bi trebao biti dan kada po strani stavljamo sve naše razlike i ujedinjujemo se u zajedničkom nastojanju da planetu Zemlju učinimo zdravijim, čistijim i boljim mjestom za život.

Obilježavanje Svjetskog dana zaštite životne sredine je način da se pokaže kako pojedinačne akcije, kada se ujedine, postaju snaga pozitivnih promjena. Tematske proslave Svjetskog dana zaštite okoliša su do sada uključivale inicijative za zaštitu zemlje, vode, ozonskogi omotača, sprječavanje nepovoljnih klimatskih promjena, širenje pustinja i podršku održivom razvoju.

Proslave širom svijeta uključuju ulične skupove, biciklističke trke, koncerte sa pozitivnim porukama o zaštiti okoliša, sadnju drveća, recikliranje, kampanje čišćenja i još mnogo toga.

Paralelne aktivnosti čišćenja parkova, trgova, školskih dvorišta i izletišta, kao i izložbe i različite kulturne manifestacije odvijaju se na Svjetski dan zaštite okoliša i širom naše zemlje. (RadioSarajevo, Wikipedia, Ptice.info)

Paralelne aktivnosti čišćenja parkova, trgova, školskih dvorišta i izletišta, kao i izložbe i različite kulturne manifestacije odvijaju se na Svjetski dan zaštite okoliša i širom naše zemlje.

Klikni da proširiš...

Nedovoljno, ako ćemo biti iskreni.

Niko ga nigdje ne spomenu danas. Toliko valjda i brinemo i štitimo okoliš.

Park prirode Hutovo blato i WWF organizovali Dan otvorenih vrata povodom
20 godina Parka i Svjetskog dana okoliša: http://www.ptice.info/teme/152/#post-4047

U više od 100 zemalja širom svijeta danas se obilježava Svjetski dan zaštite životne sredine - 5. juni. Ovog dana ljudi širom planete ujedinjeno djeluju kako bi osigurali čistiju, zeleniju i bolju budućnost za sebe i buduće generacije. Obilježavanja širom svijeta uključuju ulične skupove, biciklističke trke, koncerte s pozitivnim porukama o zaštiti okoliša, sadnju drveća, recikliranje, kampanje čišćenja...

U Sarajevu je Svjetski dan okoliša obilježen na Vrelu Bosne, u organizaciji Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja.

- Svjetski dan zaštite životne sredine obilježavamo pod motom 'Povezanost ljudi s prirodom', a kroz mogućnost besplatnog ulaza u zaštićena područja na prostoru Kantona Sarajevo, imamo za cilj povećati svijest o važnosti zaštite životne sredine. Nažalost, bez obzira na to što mnogobrojne nevladine i vladine organizacije u bh. javnosti često ističu da im je čist okoliš jako bitan, moram skrenuti pažnju da na terenu to nije tako - izjavio je Osman Delić, direktor Javne ustanove za prirodna područja Kantona Sarajevo.

Prema njegovim riječima najveći problem na prostoru Kantona Sarajevo jesu popularna izletišta koja poslije vikenda izgledaju kao deponije, a upravo to najbolje opisuje svijest posjetilaca o zaštiti životne sredine.

- Sramna je činjenica da na izletištima kao što su Radića potok, Barice ili ona na Igmanu i Bjelašnici, uopšte više nema hladnjaka, šumskog mobilijara, kao klupa i stolova. Upravo to oslikava kako sarajevsku, tako i bh. realnost i odnos prema prirodi - naglasio je Delić.

Na Vrelu Bosne danas je održana i biciklijada u kojoj je učestovalo više od 200 učenika osnovnih i srednjih škola.

Sedamdesetak volontera, uz pomoć radnika Hrvatskih šuma, zasadilo je povodom Svjetskog dana zaštite okoliša u Parku prirode Medvednica 500 sadnica divljih trešanja, hrasta kitnjaka i obične bukve te je čistilo park i uklanjalo bagrem koji, zbog svojih invazivnih svojstava, otežava rast i razvoj autohtonih vrsta.

Državni sekretar Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg upozorio je da klimatske promjene imaju drastične efekte i na šumske ekosisteme.

- Zbog globalnog zatopljenja događaju nam se veće vjerovatnosti šumskih požara, duža sezona šumskih požara. Sve češćim pojavama ekstremnih vremenskih uticaja u šumi se manifestiraju kao vjetrolom, ledolom, poplave. Velikom se brzinom šire invazivne vrste - naglasio je Šiljeg.

Odabir Medvednice za obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša znakovit je jer je u kratkom vremenu lokalitet stradao od posljedica devet oluja, čije česte pojave klimatolozi predviđaju u skoroj budućnosti.

- Medvednica su pluća Zagreba i danas je prilika da se barem malo odužimo za sve dobrobiti koje nam daje. Danas ćemo na ovom šumskom predjelu, neposredno ispod Medvedgrada, u maloj šumskoj zajednici hrasta kitnjaka i graba posaditi sadnice hrasta kitnjaka, obične bukve i divlje trešnje. Ovdje je izostala prirodna obnova ovih autohtonih vrsta drveća te ćemo na ovaj način osigurati obnovu, odnosno razvoj i budućnost ove šumske zajednice - istakla je direktorica Parka prirode Medvednica Snježana Malić-Limari.

Na Medvednici je predstavljena i brošura "Republika Hrvatska i prilagodba klimatskim promjenama" kojom se po prvi put široj javnosti na razumljiv način predstavljaju informacije o ranjivosti na klimatske promjene pojedinih područja u Hrvatskoj s prijedlozima mjera prilagodbe. (Klix, Hina, Ptice.info)

paxaro:

Prema njegovim riječima najveći problem na prostoru Kantona Sarajevo jesu popularna izletišta koja poslije vikenda izgledaju kao deponije, a upravo to najbolje opisuje svijest posjetilaca o zaštiti životne sredine.

Klikni da proširiš...

Organizujte inspekcije i eko-policiju, kazna je dokazano efikasna.

U organizaciji Fonda za zaštitu okoliša FBiH, u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, danas je obilježen Svjetski dan okoliša. S ciljem podizanja svijesti o glavnim okolišnim problemima s kojima se suočava BiH upriličena je zanimljiva eko instalacija i održana panel diskusija.

Posjetitelji su prilikom ulaska u muzej prošli kroz specijalno izrađeni tunel, u kojem su suočeni sa scenama uništavanja prirode u Bosni i Hercegovini. Crnilo, otpad, grane prepune plastičnih kesa dočarale su koliko je priroda u našoj zemlji ugrožena zbog ljudskog nemara i nepažnje. A upravo ovogodišnji slogan kampanje "Ja sam uz prirodu" (I'm with nature) stavlja odgovornost na svakog pojedinca da brine o zaštiti svoje okoline te ima za cilj promovisanje dobrobiti koje nam priroda daje.

U panel diskusiji, čija je glavna tema bila "Povezivanje ljudi sa prirodom", sudjelovali su: uvodničarka Amina Omićević, predstavnica ureda Programa Ujedinjenih naroda za okoliš u BiH, i panelisti: Ana Soldo, direktorica JP Vjetrenica, Tim Clancy, stručnjak za samoodrživu ekologiju te Damir Marjanović, rektor Burch Univerziteta u Sarajevu. Cilj diskusije bio je sagledati temu povezanosti ljudi sa prirodom kroz različite oblasti društva. Učesnici su također podsjetili kako je BiH vrlo bogata biološkom raznolikošću. Nalazi se među prvih pet zemalja u Evropi sa visokim brojem endemskih i reliktnih vrsta. Uprkos ovoj raznolikosti, poražavajuće je da naša zemlja ima tek oko 2% teritorije pod zaštitom te se tako nalazi na samom dnu evropske ljestvice zaštićenih područja.

- Organizacija ovogodišnje manifestacije uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za okoliš u BiH (UNEP), dokaz je visokog nivoa međusobnog razumijevanja i saradnje s ciljem da zajednički kontinuirano i snažno djelujemo na provođenju politika iz oblasti zaštite okoliša - izjavio je Fuad Čibukčić, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Upozoreno je da se na svjetskom nivou gubi biodiverzitet.

- Ako se ovaj trend nastavi, mi ćemo naći način da se prilagodimo, ali onda ćemo prirodu moći gledati samo ovako u muzejima. Moto Svjetskog dana okoliša 2017. nas navodi da promislimo o našem povezivanju sa prirodom i okolinom - izjavila je Sezin Sinanoglu, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, te dodala kako će se UN nastaviti pridržavati Pariške konvencije te djelovati u polju smanjenja uzroka klimatskih promjena u cijelom svijetu.

U proteklom periodu Fond za zaštitu okoliša organizovao je i nagradni konkurs za izbor tri najbolja slogana i 12 najboljih fotografija na temu "Povezanost ljudi s prirodom“, a danas su upriličene dodjele nagrada.

U kategoriji Najbolji slogan nagrade su osvojili: Lidija Sejdinović (“Puls prirode smo mi”), Neven Krajišnik (“Sazrij kao čovjek – i ti si plod prirode!”) i Nusret Imamović (“Ljudi i priroda u paktu za život u taktu”).

U kategoriji Najbolja fotografija nagrađeni su: Besim Bojadžija („Majka priroda“), Samir Solaković ("Podzemna interakcija čovjeka i prirode“), Mirsad Mujanović ("Olujni vjetar“), Sejo Efendić ("Kameni spavač na Bjelašnici“), Dario Kristić ("Vrh Skakavca“), Haris Čalkić ("Planinar na Visočici“), Refik Suljanović ("Vodenica“), Mevludin Mekić ("Orlovačko jezero“), Almin Efendić ("Volimo život“), Elvira Leka ("Čuvar“), Mirza Hadžić ("Budućnost ne mora biti hrđava“) i Nađa Sinanović ("Zelengora“).

Obilježavanju Svjetskog dana okoliša danas su se pridružile i mnoge poznate ličnosti u svijetu, sa porukom o važnosti prirode te pozivom da svi izađemo u prirodu i pokažemo zašto nam je ona važna. (Klix, Ptice.info)