Kipar uz pomoć sova i zmija spašava rogač

Kipar je ostrvska država koja se nalazi u istočnom dijelu Sredozemnog mora, u neposrednoj blizini turske obale. Vlasti ove države nedavno su odlučile angažovati sove i zmije kako bi zaštitile stabla rogača, koji je na tom sredozemnom otoku bio udomaćen još u doba antike i koji je nekad bio važan izvozni proizvod, a sada ga ugrožavaju urbanizacija i štakori.

U aprilu su konzervatori u stoljetnim šumicama u blizini obale na južnoj strani otoka počeli postavljati gnijezda sove kukuvije drijemavice, a planiraju i postavljanje zmijskih gnijezda. Nove metode koriste umjesto otrova za prirodne grabežljivce kako bi držali pod nadzorom populaciju štakora i spriječili oštećivanje stabala.

- Historijski i kulturološki gledano, rogač je značajan za Kipar. Karakterističan je za otok i za ljude koji ovdje žive, a predstavlja i važan izvor prihoda - rekao je Menelaos Stavrinides, naučni asistent na Kiparskom tehnološkom univerzitetu i nacionalni koordinator projekta.

U 1960-im godinama plod rogača bio je cijenjen izvozni proizvod. Kipar je proizvodio u prosjeku 53.000 tona ove biljke godišnje i bio njen treći po veličini izvoznik na svijetu. Sjeme rogača se inače koristi kao zgušnjivač hrane u kuhinji.

Kad se kiparska ekonomija udaljila od poljoprivrede a zemlja postala finansijsko središte, prestala je i proizvodnja rogača. Posljednji podaci potiču iz 2012. i pokazuju da je zemlja proizvela samo 9.000 tona ove mahunarke.

Biljka inače ne treba veliku pažnju, potrebno je samo povremeno obrezivanje. Međutim, ima velikog neprijatelja, crnog štakora, koji gricka koru stabla. Ako se situacija ne kontrolira, štakor može izazvati sušenje i smrt stabla.

Tradicionalne metode zaštite, koje se svode uglavnom na ostavljanje otrova, nisu od velike koristi i predstavljaju prijetnju pticama, gušterima i insektima. Smatra se da je stablo rogača prirodno stanište ugrožene bube koja živi samo na Kipru.

- Uz pomoć sova pustićemo da priroda obavi svoje. Par kukuvija drijemavica može uloviti do 3.000 štakora godišnje - kaže Lefkios Serghides iz udruženja Terra Cypria koje učestvuje u trogodišnjem projektu zaštite rogača.

Dio programa zaštite smješten je u Anogyri, mjestašcu u kojem je proizvodnja rogača nekad bila temelj lokalnog gospodarstva.

Projekt je finansiran kao dio pomoći poljoprivrednim zemljištima s velikom prirodnom vrijednošću, pri čemu bioraznolikost ovisi o maloj gustoći obradivog zemljišta. Stručnjaci se istodobno nadaju da će im projekat pružiti uvid u malo poznate strane te biljke, primjerice mogućnost procjene dobi i utvrđivanje vrsta insekata koji se javljaju kao oprašivači.

Michalis Makri, stari ratar čija je porodica uzgajala rogače generacijama, kaže kako niko ne zna koliko su stara njihova stabla.

- Bila su stara kad je moj djed bio živ. Zatekli smo ih ovdje - rekao je Michalis. (Reuters, croenergo.eu, Ptice.info)

Ptice su dokazano korisne na imanjima...

• Korist ptica na njivama, u voćnjacima i vrtovima
• Ptice i insekti u našim vrtovima i voćnjacima? Da, molim!

Ovdje najviše profitiraju sove jer one jedu i štakore i zmije.