Značaj ptica za poljoprivredu i šumarstvo

U današnjoj cjelokupnoj problematici zaštite prirode, pitanje zaštite ptica spada među najaktuelnije i najvažnije probleme.

Pitanje zaštite ovih korisnih životinja postavljalo se mnogo ranije, prije više vijekova, kada su, posebno kod nas, dvije osnovne grane privrede, poljoprivreda i šumarstvo, pretrpjele neizmjerne katastrofe najezdama štetnih insekata i glodara.

Vezano:
- Korist ptica na njivama, u vrtovima i voćnjacima
- Ptice i insekti u našim vrtovima i voćnjacima? Da, molim!
- Kako ptice pomažu u integriranoj proizvodnji voća?
- Ptice ne samo da su lijepe, one su i korisne
- Biljke u vašem dvorištu važnije su pticama od parkova
- Zasadite suncokret i pomozite pticama u ishrani
- Ptice i šišmiši štite od komaraca

Već u 13. vijeku susreću se prvi zakonski propisi koji govore o zaštiti ptica i predviđaju stroge kazne za prekršioce tih propisa. U 14. vijeku ovo obuhvata zaštitu mnogo većeg broja raznih vrsta ptica. Jasno je da se već tada uvidjela velika korist od ovih životinja, posebno za šumarstvo i poljoprivredu.

Veliki broj ptica hrani se insektima u njihovim razvojnim stadijima (jaja, larve, pa čak i lutke), a oni inače nanose velike štete šumama i poljoprivrednim usjevima. Tako su veoma korisne sve vrste sjenica, zebe, češljugari (štiglići), grmuše, slavuji, crvenperke, žune, djetlići, lastavice, ševe, drozdovi, kosovi, kao i neke grabljivice, npr. škanjci (mišar, gaćaš, osaš) koji masovno uništavaju miševe i insekte.

Koliko je čovječanstvo do danas pretrpjelo gubitaka masovnim najezdama štetnih insekata i glodara može se pokazati na nekoliko drastičnih primjera. U periodu od 1929. do 1933. godine u četinarskim šumama Bosne osušilo se oko tri miliona najkvalitetnije drvne mase usljed gradacije potkornjaka. Od 1926-1931. godine štitasta vaš napala je u nekim krajevima bivše Jugoslavije preko 20 miliona šljivovih stabala što je izazvalo ogromnu materijalnu štetu.

Razna hemijska sredstva koja su upotrebljavana nisu ni izdaleka bila tako efikasna da bi se bar donekle ublažile, a kamoli potpuno spriječile, ove kao i mnoge druge nesreće. Međutim, ptice hraneći sebe i svoj podmladak uvijek su bile aktivni pomagači čovjeku u zaštiti njegovih dobara.

Sve sitne ptice, naročito sjenice, kraljići, djetlići i sl. posebno su korisne zimi kada masovno uništavaju jaja i larve, odnosno lutke iz kojih bi se u proljeće razvilo bezbroj štetnih insekata. Ali, baš ove sitne ptice posebno su izložene raznim nevoljama, što je najodraženije zimi, kada masovno stradaju od studeni i gladi. S obzirom na njihovu veliku korist treba im zimi stvoriti povoljnije uslove za opstanak, a sve se može postići bez mnogo truda i materijalnih izdataka. Dovoljno je da izradimo izvjestan broj kućica (skloništa) za ptice, postavimo ih u voćnjake, parkove, gajeve i sl. Na hranilice, čija izrada iziskuje još manje sredstava treba postaviti hranu, jer će svaka mrvica i otpadak hrane, koji inače bacamo, pticama dobro doći, posebno zimi kad u slobodnoj prirodi ne mogu naći dovoljne količine.

Ptice grabljivice su zbog slabe reprodukcije potpuno zakonski zaštićene, jer su korisne za poljoprivredu i šumarstvo. Sova godišnje uništi oko 3.000 miševa, orao mišar oko 10.000. Soko vjetruška uništava miševe i druge sitne štetne glodare. Orlovi strvinari (supovi) vrše posebnu sanitarnu službu u slobodnoj prirodi uništavajući stvine domaće stoke i uginule divljači, čime ustvari spriječavaju širenje raznih zaraza.

Nažalost, na području naših šuma, ove grabljivice se već duži niz godina viđaju rijetko ili nikako. Postoji niz faktora koji su uticali na prorijeđenost ili potpuno iščezavanje nekih ptica (orao bradan – Gapaetus barbatus L.), kao što su prije svega nestručno polaganje meja – trovanje vukova sa strihinom 1960-tih godina, izvoz nekih vrsta ptica, uništavanje gnijezda, sakupljanje jaja i sl.

Govoreći o momentima koji su štetno djelovali na ptičiji svijet uopšte, treba istaći još jednu kod nas vrlo čestu i krajnje nekulturnu pojavu, a to je uništavanje ptica vazdušnim i malokalibarskim oružjem. Nije problem da se streljaštvo kao sport forsira i razvija kod mladih generacija, ali to treba da se dešava na specijaliziranim strelištima. (mr Savo Živković, dipl. inž. šum., poljoprivredaiselo.com, Ptice.info)

A da ne objašnjavamo kako je lijepo i vidjeti recimo ovog malog ljepotana sa slike.