Kućice za gniježđenje ptica u prirodi

Zašto postavljati kućice za gniježđenje ptica?

Većina dupljašica su ptice šumskih staništa i prirodno se gnijezde u starim šumama bogatim dupljama. No, u posljednjih stotinjak godina znatno su smanjene površine obrasle takvim šumama. Savremene metode uređivanja šuma uključuju redovnu sječu suhih, šupljih, oštećenih i starih stabala, pa je prirodnih duplji danas u šumama vrlo malo. Nedostatak prirodnih duplji možemo djelomično ublažiti izradom i postavljanjem kućica za gniježđenje u odgovarajuća staništa, te tako pospješiti gniježđenje ptica dupljašica i pridonijeti njihovoj zaštiti.

Koje se ptice gnijezde u kućicama za gniježđenje?

Velik broj ptica koje se gnijezde u dupljama ili raznim pukotinama prihvaćaju kućice za gniježđenje. O veličini i obliku kućice, veličini otvora i mjestu na kojem su kućice postavljene ovisi koje će se vrste u njima nastaniti. U kućice za gniježđenje možemo privući dupljašice i poludupljašice.

Dupljašica za gniježđenje redovno odabira duplje u drveću, a ulazni otvor u duplju je mali i veličinom uglavnom odgovara veličini ptice - otvor je obično velik tek toliko da ptica kroz njega normalno prolazi. Dupljašice su, na primjer: čvorak, velika sjenica, plavetna sjenica, crnoglava i jelova sjenica, brgljez, djetlići, žune, golub grivnjaš i neke vrste sova.

Poludupljašice se gnijezde u dupljama, ali i u pukotinama u zidovima, strmim obalama, stijenama i sličnim zaklonjenim mjestima, a neke od njih ponekad se gnijezde i na otvorenijim mjestima. Ulazni otvor u duplje ili pukotine u kojima se gnijezde poludupljašice obično je znatno veći od ptice. Poludupljašice su, na primjer: vjetruša, čiope, vijoglav, zlatovrana, mrka crvenrepka, palčić, crvendać, gorska i bijela pastirica i dr.

Iako se najčešće izrađuju kućice za sitne pjevice (sjenice, čvorke, muharice i si.), vrlo dobro ih prihvataju i krupnije ptice, na primjer: šumska sova, jastrebača, kukuvija, planinski ćuk, sivi ćuk, vjetruša, čavka, golub dupljaš, vijoglav i dr. U narušenim prirodnim uvjetima čak i ptice koje normalno same buše vlastite rupe za gniježđenje, npr. crna žuna i veliki djetlić, ponekad prihvataju kućice za gniježđenje.

Modeli kućica

Kućice za gniježđenje ptica mogu biti raznih oblika i izrađene od različitih materijala. Pri izradi je važno voditi računa da budu jeftine i jednostavne, ali čvrste i kvalitetne. "Profinjene" kućice, bogate ukrasima, mogu biti estetski ugodne čovjeku, ali često su nepotrebno skupe ili što je još gore, neprikladne za ptice. Kućice za gniježđenje izrađuju se najčešće u nekoliko osnovnih modela. Za poludupljašice se izrađuju uglavnom kućice četvrtastog tlocrta a za poludupljašice četvrtastog ili okruglog tlocrta.


Gdje postavljati kućice

Kućice se mogu postavljali u vrtove, voćnjake ili u šumu. Pri postavljanju treba paziti na međusobnu udaljenost kućica. Većina dupljašica su teritorijalne ptice, pa stoga nije dobro kućice postavljati suviše blizu jer će mnoge ostati prazne.
Kućice se mogu postavljati i u male vrtove. Na primjer, u vrt površine 500 m: moguće je postaviti pet kućica za sjenice: po jednu u svaki ćošak i jednu u sredini vrta, dok je u vrt površine 1000 m2 moguće postaviti devet kućica: po jednu kućicu u svaki ćošak, po jednu na svaku stranicu i jednu u sredini vrta.

Kada postavljati kućice

Kućice je najbolje postavljati u jesen, a najkasnije u januaru. Mnoge ptice utvrđuju svoje gnijezdeće teritorije već u februaru i martu, a neke, kao npr. kratkokljuni puzavac, i ranije - u kasnu jesen. Mnoge od naših ptica, sjenice na primjer, su stanarice i koriste kućice tokom cijele godine: za gniježdenje u proljeće, ali i kao sklonište za lošeg vremena tokom jeseni i zime.

Materijal za kućice

Za izradu kućica mogu se koristiti različiti materijali: drvo, beton, plastika i sl. Zbog izvrsnih izolacijskih svojstava daleko najbolji i najčešći materijal koji se koristi za izradu kućica je drvo. Najčešće se izrađuju kućice četvrtastog tlocrta od daski, ali izvrsne su i kućice okruglog tlocrta koje se izrađuju od šupljih ili punih trupaca.

Kućice od daski najbolje je raditi od onih debljine 2 - 2,5 cm koje će pticama osigurati dovoljnu toplotnu izolaciju. Za dno i stranice kućica može se koristiti meko drvo, odnosno daske slabije kvalitete, ali krov treba biti napravljen od otpornijeg tvrdog drveta. Poželjno je da kućice izrađujemo od suhih daščica, kako kasnije ne bi sušenjem i stezanjem drveta došlo do neželjenih pukotina.

Kućice izrađene od trupaca imaju izvrsna izolacijska svojstva i posebno su korisne za sitne ptice kao što su sjenice. Vrlo su dopadljive i dobro se uklapaju u okolinu. Ove kućice moguće je izraditi iz komada prirodno šupljeg drveta ili iz klada čvrstog, punog drveta. Izrada kućica iz šupljeg drveta mnogo je lakša, no treba paziti da se one prave samo od drveta kojeg smo nabavili u šumariji ili pilani. Nije dobro posjeći šuplje stablo ili granu kako bismo dobili materijal za izradu "zgodnih" kućica. Rušeći takva stabla uništavamo prirodne duplje koje uvijek imaju prednost pred umjetno postavljenim kućicama!

Zaštita kućica

Gotove kućice dobro je premazati kvalitetnim sredstvom za zaštitu (npr. Sadolinom), kako bi se povećala njihova otpornost i osigurala trajnost. Kućice se premazuju samo s vanjske strane, a nakon toga treba ih dobro provjetriti i osušiti. Kad postavljamo kućice, one moraju biti potpuno suhe.

Krov

Krov je najbolje izraditi od tvrdog drveta koje je otpornije na vlagu i isušivanje. Dobro je i kad je krov kućice nakošen i "pada" prema naprijed. Tako se osigurava otjecanje vode - voda se ne zadržava na krovu koji se tada lakše suši i drvo manje truhne, a prokišnjavanje i vlaženje unutrašnjosti kućice je manje.

Drenaža

Iako nagib krova i streha smanjuju mogućnost ulaženja kiše u kućicu, za jakih i dugotrajnih kiša voda može prodrijeti unutra. Da bi se spriječilo zadržavanje vode u kućici potrebno je osigurati drenažu. To se postiže bušenjem rupa (promjera 6-7 mm) na dnu.

Postavljanje kućice

Kućicu treba pričvrstiti na stablo tako da stoji nepomično. Kućicu možemo pričvrstiti žicom koju omotamo oko kućice i stabla ili je pak možemo ekserima pribiti za stablo. U ovom drugom slučaju, na stražnju stranu kućice postavlja se čvrsta letva koja viri po 10 cm s gornje i donje strane kućice. Kroz te krajeve letve zakucavamo eksere i pričvrstimo kućicu za stablo.

Kuda okrenuti ulaz kućice?

Kućice treba postaviti tako da je ulaz zaklonjen od direktnih sunčevih zraka, jakog vjetra i kiše. Najbolje je ulaz okrenuti prema jugu kako bi ptice bile zaštićene od hladnih vjetrova, a i radi boljeg osvjetljenja. Pri tome treba paziti da sunčeve zrake ne idu direktno u kućicu zbog opasnosti od pregrijavanja.

Čišćenje i održavanje kućica

Čišćenje se često zanemaruje i nakon nekoliko godina kućice su pune gnijezdećeg materijala i neprikladne za novo gniježdenje. Najbolje je čistiti odmah nakon prethodnog gniježđenja ili najkasnije u septembru ili oktobru. Staro gnijezdo i materijal kojeg izvadimo iz kućica dobro je spaliti kako bi se uništili paraziti i njihova jajašca. Pri čišćenju je dobro nositi gumene rukavice, jer neki paraziti ptica mogu ugristi i čovjeka, uzrokujući crvenilo i svrbež. Nakon čišćenja poželjno je kućicu ostaviti nekoliko sedmica otvorenom kako bi se dobro provjetrila. Mnoge ptice stanarke koriste kućice kao skloništa za lošeg vremena i kao odmorišta tokom jeseni i zime. Ovakav zimski smještaj za ptice nije nužan, ali će im svakako pomoći tokom oštrih zima. Da bi se kućica "ojačala" za zimu dobro je dno prekriti slojem vate, slamom, piljevinom, mahovinom i sl. Sredinom februara potrebno je ponovo očistiti kućice i ukloniti ovaj sloj jer će on sadržavati manju količinu parazita i izmeta. Kućice trebaju biti izrađene tako da se mogu lako čistiti. To se postiže pomoću pomičnog dna, krova ili stranice.

Veličina kućice

Uobičajeni modeli kućica zadovoljiće većinu ptica. Na primjer, kućice za dupljašice s ulaznim otvorom promjera 3-6 cm prihvatiće plavetna sjenica, velika sjenica, jelova sjenica, vrabac, brgljez, mali djetlić... Kućice treba praviti tako da se najbolje iskoristi materijal koji je na raspolaganju i da se proizvede što veći broj kvalitetnih kućica.

Ne ometajte ptice tokom gniježđenja!

Većina ptica vrlo je osjetljiva na uznemiravanje tokom gniježđenja, a posebno za vrijeme dok leže na jajima i neposredno nakon izlijeganja mladunaca iz jajeta. Velika sjenica, na primjer, zna i napustiti gnijezdo. Uznemiravanje može uplašiti i mladunčad, pa ako prerano napuste gnijezdo mogu i nastradati od grabežljivaca. Zbog toga nikada ne zavirujte u kućice tokom gniježđenja. (Vesna Tutiš, Ptice.info)

Ovim bi se mogao pozabaviti naredne zime. Kao djeca smo gledali i fol pomagali komšiji koji je to radio.

Pravi ukras za dvorište.