Orao harpija

Orao harpija (Harpia harpyja), ponekad poznat kao i američki orao harpija je neotropska vrsta orla. To je jedna od najvećih i najmoćnijih ptica grabljivica u Amerikama te jedna od najvećih živućih vrsta orlova u svijetu. Obično nastanjuje tropske prašume gdje živi visoko u krošnjama. Zbog uništavanja šuma broj mu se smanjio, što je do posebnog izražaja došlo u Srednjoj Americi.

Vrstu je prvi opisao Carl Linné 1758. u svom Systeme natturae kao Vultur harpyja po mitološkoj zvijeti harpiji. Ona je jedini član roda Harpia i usko je povezana s grivastim orlovima (Morphnus guianensis) te s papuanskim orlovima (Harpyopsis novaeguineae). Te tri ptice čine potporodicu Harpiinae unutar velike porodice Accipitridae. Ispočetka se mislilo da su u rodu s filipinskim orlovima, ali je to DNK analizom odbačeno.

Gornja strana im je prekrivena crnim perjem, a donja uglavnom bijelim. Imaju crnu traku preko prsa do vrata, a glava je blijedo siva s dvostrukom grivom u obliku krune. Perje u mužjaka i ženke je jednako. Donji dio stopala dug je oko 13 cm. Ženka obično teži od šest do devet kilograma, dok su mužjaci lakši i teže oko četiri do pet kilograma. Krila su relativno kratka i zdepasta, duga od 54 do 63 centimetra (kod ženki su duža). Visina orla harpije se kreće između 89 i 105 centimetara, dok raspon krila iznosi od 176 do 201 cm.

Oba roditelja učestvuju u pravljenju gnijezda, koje se sastoji od velike mase grana i nalazi se na dijelovima blizu vrha visokog drveta. U njemu ima mjesta za 1-2 jajeta, koja su bijela i mogu da budu prekrivena smeđim pjegama. Ženka najviše leži na jajima, dok mužjak lovi hranu za mladunce.

Kada se u gnijezdu nalaze dva jajeta, uglavnom postoji interval od nekoliko dana između njihovog izlijeganja. U tom slučaju najčešće samo jedno mladunče preživi period njege. Period inkubacije traje oko 56 dana, međutim, zabilježen je slučaj u kome je on trajao 141-148 dana. Mladi su nakon 6 mjeseci njege spremni da napuste gnijezdo, a roditelji nastavljaju da ih hrane narednih 6-10 mjeseci. Razmnožavanje se odvija svake 2-3 godine.

Orao harpija je vrhunski predator i na vrhu je hranidbenog lanca što znači da nema prirodnih neprijatelja koji ga mogu ugroziti. Njegov plijen uglavnom čine sisavci kao što su ljenivci, majmuni, mravojedi, dikobrazi, oposumi. Ponekad napada i manje životinje kao što su papige te gmazovi poput zmija i guštera. Od većih životinja napada kapibare i mlade jelene. Veliki plijen proždiru na krošnji jer je prevelik za gnijezdo.

Ova ptica nastanjuje područje Meksika, Srednje Amerike te Južne Amerike sve do Argentine. U Srednjoj Americi je pred nestankom zbog intezivnog krčenja šuma. Obično živi u krošnjama, visoko iznad tla. (Wikipedia, Ptice.info)

Malo strašno izgleda.